Faruk Bešer: Da li je Allah farzove i sunnete stavio kao poslanike?
Miscelanea / / December 17, 2021
Faruk Beşer, jedan od kolumnista Yeni Şafak.com, napisao je u svom današnjem članku: odgovorio na pitanje.
U javnosti postoji takvo mišljenje; Fardovi su ono što Allah, dž.š., želi od nas, dok su sunneti ono što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da činimo. Drugim riječima, Allah je odredio farze ibadeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je spontano dodao neke dodatke farzovima rekavši da bi bilo bolje da i ti učiniš sljedeće, a pošto ih je naredio, oni su nazvani sunnetom. Na primjer, Allah nam je naredio da podne namaz klanjamo četiri rekata, a Allahov Poslanik je dodao jedan četiri rekata prije ova četiri rekata i dva rekata nakon podne namaza, čime je podne namaz učinio deset rekata. 'ahs. Naravno, ovo shvaćanje nije točno. Kada bi se shvatila na ovaj način, vjera bi imala dva izvora, Allaha i Poslanika. Međutim, vjera, sa svim svojim stupnjevima u svojim naredbama i zabranama, je red koji je postavio Allah.
Ukratko, jedini vlasnik vjere je Allah, i On je svoju vjeru odredio u svakom pogledu. Poslanik (a.s.) je samo službenik koji ispunjava Allahove naredbe.
Sada, prisjetimo se još jednom što 'Sunnet' znači kao pojam/pojam. Sunnet doslovno znači praksa, stil, metoda, metoda. U tom smislu i Allah ima sunnet. Sunnetullah, odnosno njegov zakon, njegova metoda u njegovom raspoloženju, njegov stil. "Božiji sunnet se ne mijenja". To jest, On ne djeluje nasumično, čak i ako robovi ne znaju u potpunosti šta će On učiniti, oni mogu razumjeti Sunnet u mjeri u kojoj ga razumiju. To znači da ono što ne razumijemo ima uzroke i zakone. U tom smislu, administratori također mogu imati sunnet / stil vježbanja. Na primjer, naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se odnosi na praksu dešnjaka kao na njihov sunnet.
- Drugo Ukratko, kada se spominje sunnet kao izvor vjerskog znanja, objava, odnosno Kur'an. Sve riječi, djela i odobravanja Allahovog Poslanika kao drugog izvora informacija, opet metaforički. Razumljivo. U smislu izvora informacija spominju se Kur'an i Sunnet. Odnosno, vjersko znanje dobivamo ili direktno iz Kur'ana ili iz onoga što nam je Allahov Poslanik nekako prenio od Allaha. Izvor i jednog i drugog je Bog. Na primjer, kaže se da dokaz ovog farza postoji u Kur'anu ili u Sunnetu. Odnosno, farz se može popraviti i sunnetom.
- Kao treći;Na vrhu poretka/hijerarhije redova su oni obvezni, odnosno fardovi. Zatim su sunneti, koje je dobro činiti bez obaveza, a kao podetapa su mustehabi. Na primjer, prva četiri rekata u podne su sunnet, sljedeća četiri rekata su farz, a posljednja dva rekata su sunnet. Ova posljednja dva rekata je mustehab završiti u četiri.
Neki nalozi i Kur'ana i Sunneta su farz, neki su sunnet, a neki mustehab. na primjer “Idite u džamije sa svojim ukrasima/lijepom odjećom” naredba je u Kur'anu i slijediti ovu naredbu je sunnet ili mustehab. "Imaj dobre misli o Allahu" naredba je riječ Allahovog Poslanika, ali je obavezno slijediti.
Razgovarajmo o povijesti molitve: U početku su bila samo dva rekata namaza, koja su se klanjala ujutro i navečer. Zatim je tome pridodan noćni namaz. Nakon toga je u Miraju postalo obvezno najprije pedeset namaza, a potom je svedeno na pet. Ovih pet puta prije su bila dva rekata. Konačno, farzovi su povećani na četiri rekata u Medini, ali su ostavljeni kao dva rekata u ekspediciji i naređeni su razni sunneti zajedno sa farzovima. Tko je sve to odredio ili naredio? Naravno Allah dž.š. Allahov Poslanik im je rekao samo njihovu vrlinu i stupanj nužnosti. To se dogodilo uz Allahovu spoznaju. Na sunnete gledamo kao na zapovijedi koje Allah nije učinio obaveznim. Allahov Poslanik (saas) je samo poslanik i učitelj.
Ova situacija također pokazuje sljedeće: To znači da je Allahov Poslanik primao objave izvan Kur'ana unutar nivoa objave. Zapravo, klanjanje namaza prema Mesdžid al-Aksa prije promjene kible također je bio uvjet za takvu objavu, da li je moguće da je Allahov Poslanik to sam odredio?
U tom slučaju tvrdnja “Obavljajmo sunnete da bismo postigli zagovor Allahovog Poslanika” nije u svakom pogledu tačna.