Kako koristiti Telnet u Linuxu: Opsežan vodič

Kako da

PoJeff Butts

Objavljeno27. rujna 2023

U ranim danima Interneta, kada smo htjeli prijavite se na udaljeni poslužitelj, koristili smo telnet. Ovaj komunikacijski protokol, koji postoji od kasnih 1960-ih, postaje sve manje popularan u modernom računalstvu.

To je uglavnom iz sigurnosnih razloga, ali još uvijek može biti trenutaka kada ćete morati koristiti telnet u Linuxu. Čitajte dok vam pokazujem kako i zašto koristiti ovaj doduše arhaičan način prijave na računala kojima nemate fizički pristup.

Kratka povijest Telneta

Telnet, što znači "Teletype mreža”, vuče korijene iz kasnih 1960-ih. Programeri su napisali telnet kao protokol koji je omogućio različitim sustavima dijeljenja vremena da međusobno komuniciraju.

Primarni cilj bio je olakšati mogućnosti daljinske prijave preko novonastalog ARPANET-a, preteče današnjeg modernog interneta.

Primarna funkcija Telneta bila je oponašanje terminala. Čini se da izgleda kao da ste na terminalu izravno spojenom na udaljeni sustav. To je bilo osobito vrijedno za pristup udaljenim glavnim računalima i zajedničkim računalnim resursima. Nekada, većina nas konfigurirali naše web poslužitelje i napisali naše web stranice koristeći telnet.

Razlika između Telneta i SSH

Telnet, kao što sam rekao od početka, opada u popularnosti. To je uglavnom zbog sigurnosnih razloga: telnet šalje sve vaše podatke (čak i vaše korisničko ime i lozinka) u običnom tekstu. To definitivno nije dobra ideja u gotovo svakom scenariju.

S druge strane, SSH je šifriran i ne šalje praktički ništa u običnom tekstu. Nadalje, SSH je proširiv i može koristiti jače metode šifriranja čim postanu dostupne. Ukratko, ako možete koristiti SSH umjesto telneta, stvarno biste trebali. Međutim, ako stvarno trebate koristiti telnet, prođimo kroz kako to učiniti.

Postavljanje vašeg Linux okruženja za Telnet

Dosta često na moderne Linux distribucije, nećete pronaći telnet instaliran prema zadanim postavkama. To znači da ćete ga morati instalirati pomoću upravitelja paketa po vašem izboru.

Kako biste saznali postoji li telnet, samo izdajte sljedeću naredbu sa svog Linux terminala:

$ which telnet

Na mojoj Ubuntu instalaciji, telnet se nalazi na /usr/bin/telnet, i koji odmah mi to kaže. Ako je sve što dobijete kao odgovor ponovo naredbeni redak, bez imenika i popisa datoteka, nemate instaliran telnet.

Da bismo to popravili, pokrenut ćemo naš upravitelj paketa. U Ubuntuu i drugim sustavima temeljenim na Debianu, telnet ćete instalirati pomoću sljedećih naredbi:

$ sudo apt update. $ sudo apt install telnet

Fedora, CentOS i druge distribucije umjesto toga koriste yum za upravljanje paketima. Evo kako instalirati telnet paket na te distribucije.

$ yum -y install telnet

Kad smo to postigli, vrijeme je da naučite kako zapravo koristiti telnet.

Kako koristiti Telnet u Linuxu

U najosnovnijoj upotrebi, sve što trebate učiniti je upisati naredbu telnet nakon koje slijedi naziv hosta ili IP adresa na koju se prijavljujete. Na primjer:

$ telnet localhost

Prethodna naredba bi uspostavila telnet vezu koristeći zadani port na vašem vlastitom lokalnom Linux računalu. Međutim, često ćete morati odrediti koji priključak koristiti. U tom slučaju jednostavno dodajte broj priključka nakon naziva glavnog računala ili IP adrese.

$ telnet resort.org 2323

Ta bi vas naredba povezala s uglednim chat serverom poznatim kao The Resort Online, koji se nalazi na portu 2323 na resort.org.

Jedno od mojih najstarijih mrežnih okupljališta iz prvih dana korištenja interneta, The Resort je isključivo tekstualno. Zato koristi telnet. Taj određeni poslužitelj uvijek je koristio priključak 2323 za veze.

Važnost brojeva portova u Telnetu

Naravno, to je nestandardni priključak, otvoren za korištenje nesistemskog softvera. Brojni paketi poslužitelja koriste specifične priključke TCP i UDP protokola. Na primjer, vaš standardni web poslužitelj komunicira sve preko priključka 80.

Luke su poput uličnih brojeva za vašu kuću ili tvrtku. Naziv glavnog računala ili IP adresa je naziv ulice, poput glavne ulice. Luka je mjesto gdje na glavnoj ulici živi taj određeni program.

Nekoliko drugih često korištenih priključaka uključuje:

• 22: koristi se za SSH protokol.
• 25: obično se koristi za poslužitelje odlazne pošte.
• 80: koristi ga većina web poslužitelja.
• 220: Obično ga koriste IMAP poslužitelji e-pošte.
• 443: Sigurni web poslužitelji često koriste ovaj priključak.

Kao što je gore ilustrirano, možete odrediti na koji se port želite spojiti jednostavnim upisivanjem iza imena hosta ili IP adrese u vašoj telnet naredbi.

Korištenje Telneta za mrežnu dijagnostiku

Imajući tu informaciju na umu, postaje lako vidjeti zašto telnet još uvijek može biti važan alat za administratore mreže i sustava. Kada se čini da se poslužitelj za poštu ili web ne ponaša loše, pokazalo se korisnim telnet pristupiti tom poslužitelju radi rješavanja problema i dijagnostike.

Možete koristiti telnet kako biste osigurali da dotični poslužitelj prihvaća veze, na primjer. Recimo da trebate provjeriti prihvaća li web poslužitelj veze na portu 80:

Također možete koristiti telnet za ručno slanje e-pošte putem SMTP-a, što može biti od pomoći za otklanjanje pogrešaka s poslužiteljem pošte. Spajanjem na port 25 (SMTP) i unosom odgovarajućih SMTP naredbi, možete simulirati proces slanja e-pošte i vidjeti odgovore s poslužitelja e-pošte u stvarnom vremenu.

Sigurnosni problemi s Telnetom

Iako je telnet vrijedan alat za rješavanje problema s mrežom zbog svoje ručne i jednostavne prirode, važno ga je koristiti odgovorno. Budući da telnet ne šifrira svoj promet, sve osjetljive informacije poslane preko telneta (poput vaše lozinke) mogu se presresti.

Uvijek budite oprezni gdje i kako koristite telnet, posebno u proizvodnim ili osjetljivim okruženjima. Zaista, trebali biste koristiti telnet samo kada morate ili kada je računalo potpuno neizloženo vanjskim sigurnosnim prijetnjama.

Zašto Telnet još uvijek postoji u današnjem računalnom okruženju

Čak i uz porast sigurnijih alternativa, postoji nekoliko razloga zbog kojih bi netko i danas mogao pronaći potrebu za korištenjem telneta. Oni se kreću od tehničkih preko obrazovnih do rekreacijskih.

Uobičajeni razlozi za korištenje Telneta kao administratora sustava

• Naslijeđeni sustavi i uređaji: Stariji hardverski ili softverski sustavi koji nisu ažurirani ili zamijenjeni mogu podržavati samo telnet. Organizacije s takvim sustavima (zbog proračunskih ograničenja, specifičnih funkcionalnosti ili povijesnih razloga) i dalje će trebati telnet za pristup i upravljanje njima.
• Testiranje i rješavanje problema: Mrežni administratori i IT stručnjaci mogu koristiti telnet kao brzi alat za provjeru dostupnosti TCP portova, osiguravajući da usluge rade i slušaju. To je osnovni način da vidite je li usluga živa na udaljenom poslužitelju pokušajem telnet veze na željeni priključak.
• Mrežni uređaji: Neki mrežni uređaji, poput starijih prekidača, usmjerivači, ili druge periferije, mogu imati telnet kao primarno (ili jedino) sučelje za upravljanje. To posebno vrijedi za uređaje koji prethode širokom usvajanju SSH-a.

Korištenje Telneta za obrazovanje, rekreaciju ili eksperimentiranje

• Obrazovne svrhe: Telnet može poslužiti kao nastavni alat za studente ili profesionalce koji uče o mrežnim protokolima, mrežnom programiranju ili povijesti interneta. Njegova jednostavnost može biti korisna za scenarije podučavanja gdje je fokus na razumijevanju temeljnih koncepata bez složenosti modernih sigurnosnih slojeva.
• Jednostavan daljinski pristup: U kontroliranim okruženjima, kao što su izolirane interne mreže bez izloženosti vanjskim prijetnjama, telnet se može koristiti za izravni daljinski pristup bez dodatnih troškova šifriranja.
• Specifične potrebe za primjenom: Neke se aplikacije mogu oslanjati na telnet za određene funkcije. Na primjer, MUDs (Multi-User Dungeons) — rane online igre za više igrača — tradicionalno su koristile telnet za komunikaciju klijent-poslužitelj.
• Ugrađeni sustavi: Neki ugrađeni sustavi ili IoT (Internet of Things) uređaji mogu koristiti telnet zbog njegove male težine, posebno kada je računalna snaga ili memorija ograničena.
• Prijelazne faze: Tvrtke koje migriraju na moderne sustave mogle bi privremeno zadržati telnet pristup dok postupno ukidaju stariji hardver ili softver. To im omogućuje da istovremeno upravljaju i starim i novim sustavima tijekom prijelaznog razdoblja.

Međutim, ključno je napomenuti da ako se koristi telnet, osobito u okruženjima s osjetljivim podacima ili izloženosti vanjskim mrežama, važno je biti svjestan njegovih sigurnosnih ograničenja. Sigurno korištenje može zahtijevati dodatne zaštitne mjere, npr VPN-ovi ili konfiguracije vatrozida, kako biste smanjili rizike.